Puževi, ta mala i fascinantna bića koja često nalazimo u našem vrtu, imaju vrlo poseban proces disanja. Unatoč svom jednostavnom izgledu, puževi imaju visoko specijalizirane mehanizme preživljavanja, a njihov način disanja jedan je od njih. Njihovo ponašanje, anatomija i proces disanja bili su predmet proučavanja zbog nevjerojatne prilagodljivosti različitim staništima diljem svijeta.
Respiratorna anatomija puževa
Govor o dišnom sustavu puževa navodi nas na opis, prije svega, njihove jedinstvene anatomije. Ovisno o staništu puževi imaju dvije vrste dišnog sustava: vodeni i kopneni. Baš kao što postoji i raznolikost unutar iste vrste. Puževi mogu disati svojim tijelom ili putem organa tzv blijeda pluća, koje ne treba brkati s ljudskim plućima. Ovaj organ se nalazi u njegovoj blijedoj šupljini i povezan je s vanjskom stranom kroz mali otvor tzv pneumostoma.
Kod većine kopnenih vrsta puževo tijelo također sudjeluje u disanju, zahvaljujući vlažnoj, jako vaskulariziranoj koži, koja se naziva plašt. Ovo ovlaživanje kože neophodno je kako bi puževi mogli disati.
Kako dišu kopneni puževi
Kopneni puževi, kao što je obični vrtni puž, koriste oblik disanja sličan ljudskom. Umjesto škrga, koriste specijalizirana pluća za usisavanje zraka i izbacivanje ugljičnog dioksida. Ova pluća se pune zrakom kada puž ispruži svoje tijelo, a prazne se kada se kontrahiraju.
Proces disanja kod kopnenih puževa je jednostavan, ali učinkovit. Kada zrak uđe kroz pneumostomu, prenosi se u pluća. Ovdje krvne žile apsorbiraju kisik iz zraka i prenose ga do ostatka puževa tijela. Ugljični dioksid se tada izbacuje kroz sam pneumostom.
Kako dišu vodeni puževi
Većina vodenih puževa, s druge strane, koristi škrge za disanje pod vodom. Škrge puževa uzimaju kisik izravno iz vode kroz specijalizirane filtre. Voda teče preko škrga, gdje kisik difundira u krv, a ugljični dioksid se oslobađa natrag u vodu.
Međutim, neki vodeni puževi također imaju pluća i moraju se podići na površinu vode kako bi udahnuli zrak, poput jabučnih puževa i tajanstvenih puževa.
Prilagodljivost puževa različitim uvjetima okoline
Disanje puževa jasan je primjer biološka prilagodljivost. Ovisno o okolišnim uvjetima, puževi mogu modificirati svoj proces disanja. Na primjer, tijekom sušnih razdoblja kopneni puževi mogu zatvoriti svoj pneumostom kako bi sačuvali vlagu, ulazeći u stanje mirovanja poznato kao estivacija.
Isto tako, mnogi vodeni puževi mogu zatvoriti svoje škrge kada su u okruženju s niskim sadržajem kisika i koristiti svoja pluća za udisanje zraka s površine.
Čuvajte se okoliša domaćih puževa
Ako imate puževe kućne ljubimce, važno je osigurati im prikladno okruženje. Imajući na umu da njihova koža mora ostati vlažna kako bi omogućila disanje, potrebno je uložiti sve napore kako bi njihova posuda ostala vlažna.
- Ako imate kopnene puževe, svakodnevno zamagljivanje njihove posude vodom održavat će vlažnost potrebnu za njihovo disanje.
- Ako imate vodene puževe, redovito mijenjajte vodu kako biste održali dobru razinu kisika.
Zaključno, puževo disanje je fascinantan proces i primjer evolucije i prilagodljivosti. Ova mala bića razvila su razne metode za izvlačenje kisika iz svoje okoline, bilo da je riječ o zraku ili vodi, a mogu čak i promijeniti način disanja ovisno o vremenskim i okolišnim uvjetima! Zaista je nevjerojatno kako jedno tako naizgled jednostavno biće može imati tako sofisticiranu i prekrasnu biologiju.